hemwapasta

Upoznavanje jezicne pojave u jezicnom kontekstu

hemwapasta | 04 Јануар, 2019 10:09

150_HAZU spomenica_15-7

❤️ Click here: Upoznavanje jezicne pojave u jezicnom kontekstu

Cak je i jedini vrh koplja u JI Europi pronaden na Varni. Od Kannerovog clanka do danas, opis karakteristika osobe oboljele od autizma ostao je uglavnom isti. Cilj im je prosirivanje znanja ucenika i razumijevanje njihovog vlastitog mjesta i meduljudskih odnosa u danasnjoj Europi. Nakon Andrije Štampara 1947.

Ako se u tom jezickom modelu zeli savladati nova leksicki i morfoloski kopula, subjekt i predikativ treba da su poznati npr. U ratnim je prilikama upravitelj Knjiznice i Arhiva bio pravi clan Stjepan Ivšic, koji je još od 1924. Kod pojedinaca koji govore moze doi do velikog poremeaja u sbosobnosti da se zapocne ili da se ucestvuje u konverzaciji Kriterij A2b , ili stereotipno, ponavljajue ili pak ekscentricno koristenje jezika kriterij A2c. Dvije sta povelje u gospodina Bana Stefana,a dvije povelje u Dubrovnici.

Apsida je sira od bocnih stranica uz koje je postojao trijem s vanjske strane. Normalna djeca razvijaju ve od prve godine zivota sposobnost da umno predoce drustvena iskustva koja su dozivjeli u interakciji sa roditeljima, nakon cega usvajaju sposobnost «empatije», odnosno u stanju su misliti ono sto misle i drugi. Odgovori na pitanje i postavljanje pitanja u vezi sa zadatim recenicama. Relati·nokronoloska pozicija o·e íaze podudara se sa : RAVLICA PLCINL IIIA, GUVNINL I, LAZARUSA II, VLLIKAGRADINA U VARVARI I, I lAZI I CL1INSKL KUL1URL. The lifelong learning agenda and knowledge economy raises implications as to what are the competences and expertises demanded in a 21 st century globalised world. Tijekom malo mjeseci djete izgubi sposobnosti koje je prethodno usvojilo u razlicitim poljima razvoja. Na apel su sti- gli pozitivni odgovori iz razlicitih dijelova svijeta. Some consider the single most important variable in the context of globalisation is that of culture, both societal and organisational.

Eneolitik - Skripta by KaPiCa... Verzija Sa Slikama - Operacije s brojevima, u duhu ovog programa, treba shvatiti po sledeem planu: izdvajati pogodne prirodne i didakticki pripremljene situacije koje daju znacenje operacijama i brojevima uz isticanje nepromenljivosti rezultata.

Povijesne pretpostavke osnivanja Akademije…......... Djelovanje Akademije u Austro-Ugarskoj Monarhiji 1866. Razdoblje Drugoga svjetskog rata 1941. Akademija u razdoblju 1947. Akademija u Republici Hrvatskoj 1991. Hrvatska akademija u 21. Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Knjižnica Nakladnička djelatnost Izdavački projekti Financiranje Akademije 2001. Realizirani kapitalni projekti Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.... Doprinos zavodā Akademije proučavanju nacionalne povijesti........................................................ Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli Zavod za povijesne znanosti u Zadru Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku Odsjek za arheologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu Pravne znanosti............................................................... Zavod za povijest i flozofju znanosti — RAZRED ZA PRIRODNE ZNANOSTI...................... Prirodne znanosti u Akademiji prije osnivanja današnjeg Razreda………............................................. Rad u doba i nakon osnutka Razreda za prirodne znanosti……................................................................... Zavodi i centri u djelokrugu Razreda.......................... Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja — RAZRED ZA MEDICINSKE ZNANOSTI ….... Odbor za alergologiju i kliničku imunologiju i biološke preparate Odbor za animalnu i komparativnu patologiju Odbor za aterosklerozu Odbor za medicinsku etiku Odbor za kardiovaskularne bolesti Odbor za medicinsku leksikografju Odbor za medicinu rada, športa i zdravstvenu ekologiju Odbor za genomiku i proteomiku u onkologiji Odbor za parodontne bolesti Odbor za tumore 7 9 13 14 14 15 17 19 21 26 32 44 45 47 49 53 55 58 63 72 81 82 83 85 91 93 95 98 101 105 113 114 117 131 135 138 Kabinet za istraživanje i standardizaciju imunoloških supstancija Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i flozofju znanosti — RAZRED ZA FILOLOŠKE ZNANOSTI…….................. Zavod za lingvistička istraživanja — RAZRED ZA KNJIŽEVNOST......................................... Od osamdesetih godina do kraja 20. Članovi iz područja tehničkih znanosti prije osnutka Razreda za tehničke znanosti….......................... Rezultati znanstvenih istraživanja članova Razreda....... Objavljene knjige i znanstvene studije............................. Odbor za istraživačku e-infrastrukturu Hrvatske Međunarodni komitet za istraživanje boksita, glinice i aluminija ICSOBA Znanstveno vijeće za energetiku Znanstveno vijeće za nafu 1 5 0 H A Z U — S a d r z a j Znanstveno vijeće za pomorstvo Znanstveno vijeće za promet Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj — INTERDISCIPLINARNI ZAVODI.................................. Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru …......................................................................... Antropološki centar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku............................................. Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku............. Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi............... Zavod za znanstveni rad u Varaždinu.............................. Znanstvenoistraživačke, umjetničke i ostale jedinice.... Kategorije članstva u Akademiji........................................ Predsjedništvo Akademije mandat od 1. Članovi Predsjedništva, redoviti i dopisni članovi te članovi suradnici na dan 31. Predsjedništvo Redoviti članovi Dopisni članovi Članovi suradnici Umrli članovi od osnutka do 2010. Josip Juraj Strossmayer, biskup bosanski i sri- jemski s rezidencijom u Ĉakovu, u duhu gesla Pro- svjetomk slobodi na sjednici Banske konIerencije 10. Osnivanje Akademije u Saboru je sluzbeno pokrenuto 29. Prilika je to da se prisjetimo da bi Akade- mija trebala biti ne samo autoritet u podrucju znanosti i umjetnosti vec i moralni autoritet i jedan od vaznih cimbenika u svim temeljnim pitanjima drustva i dr- zave. Njezina je uloga promicati najvise vrijednosti drustva nadilazeci dnevnu ideologiju i pristranost. Akademija je u nas, a i u vecini manjih zemalja, posebno vazna u cuvanju identiteta i predstavljanju nacije i drzave. To je institucija s mandatom da zastu- pa najvise kriterije kvalitete i slobode znanstvenog i umjetnickog stvaralastva, da stvara potrebne uvjete, potice i promice intelektualni, znanstveni, kulturni i gospodarski napredak te da zastupa hrvatsku znanost i umjetnost u svijetu, ponajprije se oslanjajuci na pri- znati stvaralacki i moralni autoritet svojih clanova. Akademija ima u tome vodecu ulogu koju mora trajno potvrdivati u duhu tolerancije, kreativnosti i otvorene suradnje s drugim institucijama i partnerima u zemlji isvijetu. Akademijajeeminentnonacionalnainstitu- cija jer ona svoj rad legitimira pred javnoscu svojim doprinosom ugledu i drustvenom napretku Hrvatske. Znanstveni i umjetnicki napori ne mogu se pro- matrati neovisno o drustvenoj i moralnoj odgovor- nosti za efkasan i human doprinos civilizacijskom razvoju, blagostanju i solidarnosti vlastite drustvene zajednice. U uvjetima drustvenog i kulturnog samo- odredenja u vremenima dubokih kriznih tehnoloskih, gospodarskih i socijalnih promjena ova je zadaca po- sebno osjetljiva, ali izvanredno vazna, jer se izravno tice mnogih podrucja zivota i trazi svestran angazman sve veceg broja znanstvenih i umjetnickih aktivno- sti kako drustvenih, tako i prirodnih i tehnickih. U tome posebno mjesto zauzimaju discipline koje su sve vise okrenute konstituiranju drustvene svijesti i suvremenim komunikacijskim procesima te izloze- ne pritiscima globalizma, kulturne marginalizacije i dominacije. Cesto se Akademiju kritizira zbog nedovoljne aktivnosti i angaziranosti u aktualnim drustvenim zbi- vanjima. Nasuprot tome, u stvarnosti postoji golem rad Akademije. Spomenimo samo neke aktivnosti: Akademija u prosjeku dva puta tjedno organizira znanstveni skup, u njoj se odrzi predavanje ili otvo- ri izlozba i tri puta tjedno izda po jedna publikacija. Snagu Akademije cine djela trajne vrijednosti njenih clanova, nacionalnog i medunarodnog znacenja, koji su izabrani kao najistaknutiji zasluzni autoriteti u znano- sti, umjetnosti i struci i s tim treba sire upoznati javnost. Cesto je pitanje treba li Akademija reagirati na razlicita dogadanja u drustvu. Vazno je reci da, uspr- kos povremenom dojmu neuvazavanja Akademije, velik broj ljudi ocekuje i trazi nas stav. Treba preuzeti odgovornost, zauzeti stav i oglasiti se o vaznim pi- tanjima ne upustajuci se u dnevnopoliticke rasprave. Treba teziti tomu da prezentacija aktivnosti Akademi- je bude objektivna i stabilna konstanta u svim bitnim strateskim pitanjima. Da bi se to bilo uvijek u stanju, potrebno je stalno pracenje i predvidanje dogadanja te mobiliziranje najboljih znanstvenika i strucnjaka iz pojedinih podrucja. Hrvatska je mala zemlja i nasa Akademijamoraunekimsituacijamadjelovatikon- kretno, a ne samo opcim stavovima. U nasim clanovima krije se najveca snaga i vri- jednost Akademije i toga moramo uvijek biti svjesni, mi sami i drustvo. Uvijek treba stititi i promicati di- gnitet clanova. Posve je razumljivo da Akademija ima poslanje i zadacu dostojanstveno i neupitno stititi nacionalne interese Hrvatske i boriti se za njih u svim podrucjima i u svim situacijama. Akademija treba podrzati naci- onalne interese kada je to god primjereno. Ona treba imati viziju i davati strateske smjernice o kljucnim pitanjima nacije bez natruha ideologije. I nakraju jos jednom treba ponoviti da je primar- naulogaHrvatskeakademijeznanostiiumjetnosti okupljanje, mobiliziranje, vodenje i predstavljanje znanstvene, strucne i umjetnicke elite u svim podruc- jima. Akademija mora promicati znanost i umjetnost najvise kvalitete i jacati drustvenu ulogu znanosti i umjetnosti Iokusirajuci se na vazna drustvena pita- nja i procjenjujuci ih sa znanstvenog ili umjetnickog motrista. Izborom u clanstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti drustvo nam je iskazalo veliko priznanje i cast, a istovremeno dalo i veliku obvezu koju svi mi zajedno mozemo izvrsiti na dobrobit Hrvatske. Zvonko Kusic, predsjednik Akademije — 11 F o t o : S a n j a R i b a r i c V i j e n a c — ZVONKO KUSIC predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti — 12 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 13 — POVIJESNI PREGLED — 14 — OSNUTAK 1861. I POCECI DJELOVANJA AKADEMIJE 1866. Još u prvoj polovici 19. Iznio ju je Tomaš Mikloušic 1821. Ideju je odmah podrzao Hrvatski sabor svojim zakljuckom iz iste godine. Kako taj zakljucak nije bio prihvacen, Sabor je svoj zakonski prijedlog obnavljao 1843. U tomu je razdoblju bilo dopušteno jedino djelovanje Druítva :a jugoslavensku poviest i sta- rine, što ga je s potporom banskoga vijeca 1850. Josip Juraj Strossmayer, biskup dakovacki, bosanski i srijem- ski, koji je banu Josipu Šokcevicu predao zaklad- ni list na 50. Za godinu dana glavnica je narasla na više od tri puta veci iznos od onoga koji je dao Strossmayer i premašila je 160. Prilozi su pritjecali sa svih strana Hrvatske. Ta se glavnica na isti na- cin dalje povecavala, pa je bilo ocito da osnivanje akademije, onakve kakvu je predlozio Strossmayer, hrvatski narod u cijelosti odobrava, iako je u mno- gim drugim pitanjima bio razjedinjen. Novoizabrani Hrvatski sabor sastao se 15. Biskupov je prijedlog jednodušno prihvacen. Tada je Strossmayer u Saboru odrzao govor u kojem zahvaljuje na prihvacanju njegova prijedloga uz poziv na osnivanje Sveucilišta u Za- grebu. Sabor je na sjednici od 29. Tada su prihvacena, a tek kasnije potvrdena Pravila, koja je pripremio pose- ban odbor s jasnim odredenjem Akademijine svrhe i ustroja. Vec se u 2. Odlukom Hrvatskoga sabora od 29. Zato taj datum obilje- zavamo kao pocetak naše Akademije, unatoc cinje- nici što je, zbog posebnih interesa beckih politickih cimbenika, car i kralj Franjo Josip I. Ta su pravila ostala nepromijenjena sve do propasti Austro-Ugarske Monarhije. Hrvatski je sabor 12. To su bili: Janez Bleiweiss, Mirko Bogovic, Vatroslav Jagic, Ivan 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 15 Kukuljevic Sakcinski, Šime Ljubic, Antun Mazu- ranic, Pavao Muhic, Franjo Racki, Jovan Subotic, Josip Schlosser Klekovski, Bogoslav Šulek, Josip Torbar, AdolIo Veber Tkalcevic i Zivko Vukasovic. Od potvrdenih clanova izbor nisu prihvatili Ivan Kukuljevic Sakcinski i Antun Mazuranic, o cemu postoje razlicita mišljenja. Na svojoj prvoj sjednici, 26. Da bi se popunio predvideni broj clanova Aka- demije, Sabor je 4. Ocito je da se u ono doba zamišljalo da ce no- voosnovana Akademija biti zajednicka Akademija svih naroda na slavenskom jugu, što potvrduje i njezin sluzbeni latinski naziv: Academia scientia- rumet artiumSlavorummeridionalium. To se me- dutim nije ostvarilo, jer su ubrzo nakon osnivanja Jugoslavenske akademije utemeljene Bălgarska akademia na naukite 1869. Buduci da je u dosadašnjim spomenicama Akademije njezin rad prikazan podrobnije, ovdje se samo pregledno osvrcemo na spomenuto razdoblje, od osnutka do 2000. Prvih nekoliko desetljeca rada Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti moze se nazvati razdobljem Strossmayera i Rackoga. Tada se Aka- demija postupno razvijala u uglednu znanstvenu ustanovu koja je uspostavljala suradnju sa svim postojecim europskim akademijama. Strossmayer je naime bio pokrovitelj Akademije od 1866. Franjo Racki bio po sedmi put izabran za predsjednika, ban Khuen Hedervary tek je nakon godinu dana 20. Razlozi su, dakako, bili politicki. Na skupnoj sjednici Akademije 2. Na toj je skupštini, 2. Nakon njega predsjednici su Akademije bili Josip Torbar 1890. Biskup Strossmayer bio je u stalnome sukobu s madarskim predstavnicima i vlastima, pa je ra- zumljivo što su tadašnje vlasti odlucile poduzeti energicnije korake. Pripremalo se naime ukidanje Jugoslavenske akademije i stvaranje nove, koja bi u potpunosti bila podredena madarskim vlastima i utjecajima. Poslije 25-godišnjeg upornog i uspješnog rada ovako se kani postupiti sa zavodom toli zasluznim! Ja ne bih, dakako, htio biti clanom hrvatsko-madarske akademije. Djelatnost Akademije obuhvacala je znanstve- na istrazivanja te sabiranje i izdavanje znanstvene grade, a tezište je tada bilo na jezikoslovlju i po- vijesti. U tome je bio posebno aktivan prvi pred- sjednik Franjo Racki, koji se pokazao izvrsnim organizatorom znanstvenoga rada. Pod njegovim vodstvom pokrenute su i uredivane mnoge Aka- demijine edicije i publikacije. Tako je u prvih 25 godina postojanja Akademija objavila 241 knjigu, što je za ono vrijeme bio izuzetan rezultat. Naime, Akademija je od osnivanja najvecu pozornost po- 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 16 svecivala izdavackoj djelatnosti. I onda se, kao i danas, smatralo da znanstveni i umjetnicki rad moze dobiti taj epitet samo onda ako je dostupan javnosti. Odmah po osnivanju Akademije zakljuceno je da se pocne objavljivati periodicna publikacija Rad Jugoslavenske akademije :nanosti i umjetnosti kao temeljna publikacija novoosnovane institucije, pa je vec 1867. U toj se publikaciji objavljuju znanstvene studije i prilozi clanova Akademije, ali i drugih znanstvenika. U drugom Akademijinu nizu, naslovljenom Monumenta spectantia historiamSlavorummeri- dionalium, objavljuju se povijesni dokumenti i listi- ne. Prvi je svezak izašao iz tiska 1868. Prvi je svezak objavljen 1869. U prvim su se desetljecima zapocele izdavati i druge serije: Ljetopis koji postaje Akademijin administrativni glasnik , Djela Jugoslavenske aka- demije i Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalium. Rad na Rjecniku hrvatskoga ili srpskoga je:ika povjeren je Ĉuri Danicicu, prvom Akademijinu taj- niku. Grada je skupljena iz svih dostupnih pisanih izvora, a prvi je svezak tiskan 1880. Iako su prema pravilniku Akademije bila pred- videna cetiri razreda, u pocetku su djelovala samo tri razreda: Historicko-hlologicki, Filosohcko-juri- dicki i Matematicko-prirodoslovni ra:red. U Historicko-hlologickomra:redu našli su se ovi pravi clanovi u zagradama godina izbora : Va- troslav Jagic 1866. U Filosohcko-juridickomra:redu bili su pra- vi clanovi: Pavao Muhic 1866. U Matematicko-prirodoslovnomra:redu bili su pravi clanovi: Josip Schlosser Klekovski 1866. Osim toga, u to je doba Akademija imala 37 dopisnih clanova. Akademija je raspolagala bogatom znanstvenom knjiznicom, dragocjenim arhivom rukopisa i listi- nama te novom zgradom, palacom Jugoslavenske akademije. Pocela se graditi u kolovozu 1877. U palaci je bila smještena tek osnovana Stross- mayerova galerija starih majstora, koja se u po- cetku sastojala samo od biskupove donacije: 256 umjetnina, od toga ponajviše slika. Kad je otvorena za javnost, 1884. Prigodom otvaranja Galerije biskup je Strossmayer nadopunio zbirku kodeksom Liber Ofhcii Beatae Mariae Jirginis iz 15. Prvi je ravnatelj Galerije bio Izidor Kršnjavi 1883. Fundus se Strossmayerove galerije postupno pove- cavao, u prvome redu darovnicama. Tako je došao na 379 djela, likovnih ostvarenja majstora od 15. Cjelokupna djelatnost Jugoslavenske akade- mije tijekom prvih pola stoljeca njezina djelovanja u osnovi je bila u skladu s programom što su ga 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 17 zasnovali Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rac- ki. Odlazak Khuena Hedervaryja s polozaja bana Hrvatske 1903. Odahnula je i Akademija, ali se u njezinu radu i njezinoj organizaciji malo što promijenilo. Poneki je njezin clan sudjelovao u javnom i politickom zivotu, ali je Akademija sta- jala daleko od toga, nastavljajuci svojim putem. Medutim, prilike u Austro-Ugarskoj postajale su sve slozenije, na vanjskopolitickom planu zaoštra- vali su se odnosi, Balkan je postao poprište vojnih sukoba, priblizavao se Prvi svjetski rat i raspad Austro-Ugarske Monarhije. Usprkos teškim prilikama u Hrvatskoj zate- gnutost izmedu vlasti i Akademije u odredenoj je mjeri popustila, što se odrazilo na njezin rad. Tako je naprimjer nastavljeno objavljivanje Rada do tada 218 knjiga , Monumenta spectantia histo- riamSlavorummeridionalium ukupno 43 sveska , StarinƗ ukupno 36 knjiga , Starih pisaca hrvatskih 24 knjige , Ljetopisa 34 knjige , DjelƗ 28 knji- ga , Monumenta historico-iuridica Slavorumme- ridionalium 10 knjiga , Zbornika :a narodni íivot i obicaje juínih Slavena 23 knjige , Grade :a po- vijest knjiíevnosti hrvatske 8 knjiga , Diplomatic- kog :bornika Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, 14 knjiga , Prirodoslovnih istraíivanja 11 svezaka , Rjecnika hrvatskoga ili srpskoga je:ika 36 svezaka , PrinosƗ :a hrvatski pravno-poviestni rjecnik Vladimira Mazuranica 6 svezaka te više izdanja izvan serija. Antun Bauer, nadbiskup zagrebacki i pravi clan Akademije. Nakon njegove smrti 1937. Akademija više nije birala pokrovitelja. U promatranome razdoblju dobro se razvijala Akademijina knjiznica, ciji je Iond tada narastao na oko 50. Knjiznicu su u tom prvom razdoblju vodili pravi clanovi Akademije Jeromir HanČl 1877. Akademijin se Arhiv odvojio od Knjiznice i 1892. Prvim je arhivarom bio pravi clan Ivan Kr. U Arhivu je bilo pohranjeno oko 2. Prema prvim Akademijinim Pravilima, bile su predvidene tri kategorije clanova: pocasni, pravi i dopisni clanovi. Istim je pravilnikom predvideno da Akademija moze imati najviše 32 prava clana, najviše 16 pocasnih clanova, dok ce broj dopisnih clanova Akademija sama utvrditi. Predsjednik i dva tajnika biraju se izmedu pravih clanova. Na osnovi spomenutih Pravila Akademija je imala ovaj broj clanova: 1867. Propašcu Austro-Ugarske Monarhije i osniva- njem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u prvi se mah nije ništa izmijenilo u radu Jugoslavenske akademije, koja je nastavila djelovati prema Pra- vilima iz 1866. Ista su promijenjena tek 1921. Odmah u pocetku toga razdoblja Akademija se suocila s veoma teškim problemima, jer su drzavne subvencije bitno smanjene, a vlastita su sredstva drasticno izgubila na vrijednosti, pogotovo zbog vrlo nepovoljne zamjene stare valute novom. Pravi su clanovi postali: Bela Csikos Sessia, Klement M. Crncic, Dragutin Domjanic i Martin Pilar, a clanovi dopisnici Ferdo Kovace- vic, Franjo Dugan, Vladimir Nazor, RudolI Valdec, Robert Frangeš, Oton Ivekovic i Vjekoslav Ro- senberg-Ruzic. Predsjednici su u tom razdoblju: Vladimir Mazuranic 1918. Svecane izjave regenta Aleksandra Karador- devica prilikom posjeta Jugoslavenskoj akademiji i polaganja lovor-vijenca pred Strossmayerovo popr- sje sredinom 1920. Iste je godine medutim potpisan Rapalski ugovor kojim su Italiji prepušteni hrvatski krajevi Istra , gradovi Rijeka, Zadar i otoci Cres, Lošinj i Lastovo. Sljedece je godine, bez sudjelovanja legalno izabranih zastu- pnika hrvatskoga naroda, proglašen centralisticki Vidovdanski ustav, kojim su samoupravna prava Hrvatske svedena na ništicu. Nekoliko godina ka- snije 20. Nekoliko mjeseci poslije toga Aleksandar Karadordevic, tada kao kralj, proglašava 6. Za Jugoslavensku akademiju to su bili vrlo teški dani u njezinoj povijesti. Da bi obmana bila veca, 4. Nakon proglašenja diktature pojavila se ideja o stvaranju jedinstvene Jugoslavenske akademije sa sjedištem u Beogradu, s beogradskom, zagre- backom i ljubljanskom sekcijom. Ona bi nastala spajanjem dviju postojecih akademija Jugoslaven- ske i Srpske , a naknadno bi primila odredeni broj clanova iz Slovenije. Povod za tu akciju bila je inicijativa za osnivanje Slovenske akademije, koja je realizirana tek 1938. Na taj je prijedlog oštro reagirao predsjednik Jugoslavenske akade- mije Gavro Manojlovic. Na sjednicama odrzanima krajem go- dine, kad je vec bila Iormirana Banovina Hrvatska, vecina je clanova taj prijedlog prihvatila, iako se sumnjalo u regularnost donesenog zakljucka. Ban- ska vlast Banovine Hrvatske pod predsjedanjem bana dr. Ne zna se na što se mislilo pod time da zakljucak nije donesen u skladu s Pravili- ma. Buduci da za vrijeme kratkotrajnog postojanja Banovine Hrvatske Sabor nikad nije sazvan, nije bilo ni rasprave o tom prijedlogu pa ni promjene imena Akademije. Zbog teških materijalnih prilika, izdavacka je djelatnost svedena na minimum, pogotovo u raz- doblju izmedu 1919. U navedenom je razdoblju nastavljeno s izda- vanjem još u 19. Objavljeno je 50 knjiga Rada Jugoslavenske akademije od osnutka ukupno 268 knjiga , cetiri knjige u seriji Starine ukupno 40 knjiga , dvije knjige iz serije Stari pisci hrvatski ukupno 26 knjiga , 21 knjiga Ljetopisa Jugoslavenske akademije ukupno 55 knjiga , dva sveska Monumenta historico-iuridi- ca Slavorummeridionalium ukupno 12 svezaka , 16 svezaka Rjecnika hrvatskoga ili srpskoga je- :ika ukupno 52 sveska , 14 knjiga Zbornika :a narodni íivot i obicaje juínih Slavena ukupno 17 knjiga , sedam knjiga Grade :a povijest knjiíev- nosti hrvatske ukupno 15 knjiga , 10 svezaka u seriji Prirodoslovna istraíivanja ukupno 21 sve- 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 19 zak i pet knjiga u seriji Znanstvena djela :a opcu naobra:bu ukupno 12 knjiga. Objavljeno je pet posljednjih svezaka Prinosa :a hrvatski pravno-po- viestni rjecnik ukupno 11 Vladimira Mazuranica te više izdanja izvan serija. U tom razdoblju nije medutim pokrenut nijedan novi niz Akademijinih izdanja, dok je u godinama 1930. Filosohcko-juridicki ra:red imao je pet pravih clanova: Ĉuru Arnolda dop. U Matematicko-prirodoslovnomra:redu bili su tada pravi clanovi: Vladimir Varicak dop. Osim 31 pravog clana Akademija je potkraj 1940. U tom su razdoblju ravnatelji Strossmayerove galerije bili Menci Klement Crncic 1920. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Uspostavom Banovine Hrvatske 1939. Naime, osnutkom B'lgarskate akade- mije na naukite 1869. Odatle i sluzbeni naziv Academia Slavorummeri- dionalium Akademija juínih Slavena poznatiji kao Jugoslavenska akademija :nanosti i umjetnosti. Vecina akademika predlaze promjenu pridjeva Ju- goslavenska. Drzavni poglavar NDH i ministar nastave dr. Franju Fanceva, knjizevnog povjesnicara, dr. Stanka Hondla, redo- vitoga sveucilišnog proIesora fzike, dr. Stjepana Ivšica, proIesora slavistike, dr. Ljubu Karamana, povjesnicara umjetnosti, dr. Ivu Maurovica, redovi- toga sveucilišnog proIesora na Pravnome Iakultetu, slikara Mirka Rackog, dr. Stjepana Škreba, ravna- telja Geofzickog zavoda i proIesora geofzike na Sveucilištu u Zagrebu, dr. Stjepana Zimmermanna, redovitoga proIesora na Bogoslovnom Iakultetu Sveucilišta u Zagrebu i dr. Tomu Matica, ravnatelja Nadbiskupske klasicne gimnazije u Zagrebu te prvo- ga imenovanoga procelnika novoosnovane Hrvat- ske akademije. Osim ove desetorice tijekom 1941. Na konstituirajucoj skupštini, odrzanoj 25. Matkovic, Povijest NDH, 1994. Novoosnovana Hrvatska akademija podije- ljena je u cetiri razreda: Poviestno-je:ikoslovni, Filo:ofsko-pravni, Matematicko-prirodoslovni i Umjetnicki. Izbor novih clanova ogranicen je na 45 pravih akademika. Akademijinoj djelatnosti pri- padaju Knjiznica, Arhiv, Strossmayerova galerija slika i razliciti odbori: nadzorni, gospodarski, za knjiznicu i Strossmayerovu galeriju te odbori za prikupljanje i izdavanje povijesnih, povijesno-prav- nih i knjizevnih spomenika, za hrvatska narjecja, Iolklor, istrazivanje hrvatskih naselja, orijentalnu zbirku, istrazivanje zemlje i izdavanje niza Knjiíice :a opcu naobra:bu. Od ukupnog broja akademika 29 izabranih tijekom 1941. Vlasti NDH nisu pokazivale osobito zanimanje za novoosnovanu Akademiju. Financijska podrš- ka bila je minimalna. Hrvatska akademija nastavila je s objavlji- vanjem knjiga i znanstvenih publikacija slijedeci numeraciju nizova Jugoslavenske akademije, što ukazuje na cinjenicu da je HAZU zapravo slijedni nastavak ukinute JAZU, dok su u predsjednickoj sobi i dalje visjeli portreti predsjednika Jugosla- venske akademije. Izbor novih pravih ili redovitih akademika, ciji je broj bio ogranicen na 45, nije bio politicki odvec krut, jer su u svibnju 1944. Antun Barac i pribicevac Artur Schneider Z. Dadic, Eg:aktne :nanosti u Hrvatskoj u o:racju politike i ideologije, 1900. Za veci- nu tih izdanja rukopisi su bili rezultat istrazivanja i pripremljeni još u predratno vrijeme djelovanja Jugoslavenske akademije. U ratnim je prilikama upravitelj Knjiznice i Arhiva bio pravi clan Stjepan Ivšic, koji je još od 1924. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Ior- malno je ukinuta 3. Djelovanje Akademije pod izvornim imenom JAZU Nakon Drugoga svjetskog rata prilazi se ob- navljanju Jugoslavenske akademije znanosti i um- jetnosti. Privremeni je odbor potvrdio prave clanove iz reda clanova Jugoslavenske akademije stanje do 10. Tada su pravi clanovi Akademije bili: Antun Augustincic, Antun Barac, Albert Bazala, Vladimir Becic, Dragutin Boranic, Branimir Gu- šic, Franjo Kogoj, Marko Kostrencic, Ivo Krbek, Tomislav Krizman, Miroslav Krleza, Josip Loncar, Zeljko Markovic, Mijo Mirkovic, Vladimir Nazor, Grga Novak, Vanja Radauš, Valerijan Reiszner, Svetozar Ritig, Petar Skok, Andrija Štampar, Ma- rino Tartaglia, Alois Tavcar, Fran Tucan i Vale Vouk. Medu novim clanovima Akademije bilo ih je 12 koji su bili pravi ili dopisni clanovi ukinute Jugoslavenske akademije, dok su trojica bila i cla- novi Hrvatske akademije Dragutin Boranic, Zeljko Markovic i Vladimir Nazor. Nakon toga privremeni je odbor 4. Na toj je skupštini utvrden i prijedlog novoga Zakona o Akademiji, koji je 13. Taj povijesni kontinuitet Jugoslavenske akademije posebno je obrazlozio predsjednik Aka- demije Andrija Štampar na svecanoj sjednici 18. Akademija je u to vrijeme, osim Josipa Broza Tita, imala još tri pocasna clana: Pavla Jovanovica izabran 1919. Nakon Andrije Štampara 1947. Medutim, pravo je izbora novih clanova, bez obzira na kategoriju clanova, bilo rezervirano samo za prave clanove. Prema Zakonu iz 1947. Svi su clanovi, kao i dotada, bili po navedeno- me zakonu izabrani na skupštinskim zasjedanjima tajnim glasovanjem. Nacelo tajnoga glasovanja od- nosilo se i na izbor casništva Akademije. Kasnije se broj povecao, i to: Akademija je 1954. Zakon o Jugoslavenskoj akademiji, prihvacen u Saboru 26. Prema tom zakonu, pravo glasa pri izboru pravih clanova imaju samo pravi clanovi, a pri izboru svih ostalih clanova i pravi i dopisni clanovi u radnom sastavu. Tada je Akademija imala ovaj broj clanova: 1965. Zakon o Jugoslavenskoj akademiji od 29. Mijenjaju se nazivi clanova, pa se umjesto pravi clan uvodi naziv redoviti clan akademik , umjesto dopisni clan u radnom sastavu naziv izvanredni clan, a umjesto suradnik naziv clan suradnik. Osim toga utvrduje se da Akademija moze imati najviše 70 redovitih i 70 izvanrednih clanova. Prošireno je izborno pravo, pa na izborima za nove clanove imaju pravo glasa svi redoviti i izvanredni clanovi bez obzira na kategoriju clana koji se bira. Nakon donošenja toga zakona Akademija je imala ovaj broj clanova: 1975. U zakonu od 20. Broj je clanova Akademije u tom razdoblju iznosio: 1985. S vremenom se mijenjalo i pravo predlaganja novih clanova u Akademiju. Sve do donošenja Za- kona 1961. To je nace- lo zadrzano i u zakonima iz 1971. Sve kategorije clanstva u Akademiji dozivotne su, osim za clanove suradnike, koji podlijezu po- novnome izboru svake desete godine. Akademija je u razdoblju 1947. Buduci da se 1950. Tako je u razdoblju 1972. Akademija nije imala svojih istrazivackih jedinica nego su istrazivanja 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 23 organizirali i vodili odbori za razlicita znanstvena podrucja. Tada su postojali ovi odbori: Odbor za iz- davanje starih hrvatskih pisaca, Odbor za izdavanje historickih i juridickih spomenika, Odbor za izda- vanje dalmatinskih statuta, Odbor za istrazivanje hrvatskih ili srpskih narjecja, Odbor za istrazivanje zemlje, Odbor za Iolklor i Odbor za istrazivanje hrvatskih naselja. Zakonom o Jugoslavenskoj akademiji iz 1947. Akademiji je stavljeno u zadatak da osniva i vodi znanstvene zavode i umjetnicke ustanove na po- drucju NR Hrvatske. Teznja je bila da Akademija postane središnja znanstvena i umjetnicka ustanova na podrucju Hrvatske i da pod njezinim okriljem djeluju prakticki sve znanstvene i umjetnicke usta- nove. Uzor je bila Akademija znanosti SSSR-a. U takvim nastojanjima osnovano je u okviru Akademije ili joj je prikljuceno više instituta i mu- zeja, primjerice Institut Ruder Boskovic u Zagrebu, Institut za biologiju mora u Dubrovniku i Rovinju, Institut za medicinska istrazivanja i medicinu rada u Zagrebu, Institut za jezik u Zagrebu, Institut za fziku atmosIere i kozmicku fziku u Zagrebu i Moderna galerija u Zagrebu. Osim toga, u okviru Akademije bio je Izdavacki zavod s tiskarom te Znanstvena knjizara. Medutim, dio se tih institucija osamostalio i izišao iz Akademije. Od jedinica koje su ostale u okviru Akademije Iormirao se heterogeni Istrazivacki centar kako bi se dobila tzv. To je predstavljalo samo administrativno ujedinjavanje, pa su pojedine istrazivacke jedinice i dalje samo- stalno radile na svojim istrazivackim podrucjima. Istrazivacki je rad bio dakle organiziran po- najprije u istrazivackim jedinicama, znanstvenim vijecima, centrima i odborima. Tako su u Zagre- bu djelovale ove znanstvenoistrazivacke jedinice: Zavod za arheologiju, Etnološki zavod, Zavod za povijesne znanosti, Zavod za ekonomska istraziva- nja, Zavod za pomorsko pravo, historiju i ekono- miku pomorstva, Zavod za ornitologiju, Zavod za flozofju znanosti i mir, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, Zavod za povijest prirodnih, matematickih i medicinskih znanosti, Laboratorij za proucavanje strukture i Iunkcije osjetnih organa, Zavod za istrazivanje i standardizaciju imunoloških supstancija, Kabinet za arhitekturu i urbanizam, Zavod za knjizevnost i teatrologiju, Zavod za lin- gvisticka istrazivanja, Zavod za muzikološka istra- zivanja, Strossmayerova galerija starih majstora, Gliptoteka i Kabinet grafke. U Dubrovniku, odnosno Cavtatu i Trstenom, bile su ove jedinice: Zavod za povijesne znano- sti, Zavod za istrazivanje korozije i desalinizaciju, Zbirka Baltazara Bogišica i Arboretum. U ostalim su gradovima djelovali ovi zavodi: Zavod za po- vijesne i društvene znanosti u Rijeci s podrucnom jedinicom u Puli , Zavod za znanstveni i umjetnicki rad u Splitu, Zavod za znanstveni rad i umjetnicki rad u Osijeku, Zavod za znanstveni rad u Varazdi- nu, Zavod za povijesne znanosti u Zadru, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima. Na celu tih istrazivackih jedinica stoje vodi- telji, izabrani iz gremija redovitih clanova razreda uz koji je vezan odredeni zavod, i upravitelji, koji radno pripadaju doticnoj istrazivackoj jedinici. Rijec je dakle o manjim istrazivackim jedini- cama, koje u najvecoj mjeri svoje projekte ostva- ruju okupljanjem šireg kruga vanjskih suradnika. Relativno su visoko bili zastupljeni zavodi koji su se bavili povijesnim istrazivanjima, jezikoslovljem, knjizevnošcu i prirodoslovnim istrazivanjima. To je posljedica nastavka istrazivanja na negdašnjim tradicionalnim podrucjima rada Akademije. U tom su pogledu posebnu vrijednost predstavljali bogati Iundusi umjetnina u Strossmayerovoj galeriji, Gliptoteci i Kabinetu grafke te zbirke u Akademijinu Arhi- vu, Orijentalnoj zbirci, Muzeju i zbirci Baltazara Bogišica u Cavtatu i u Memorijalnoj zbirci Mak- similijana Vanke u Korculi. To je povecanje omoguceno s 25 darovnica. U poslije- ratnom su razdoblju ravnatelji Galerije bili: Antun Jiroušek 1946. Gliptoteku je kao muzejsku ustanovu osnovao nadbiskup zagrebacki dr. Antun Bauer još 1937. Obuhvacajuci širok vremenski ras- pon, zbirke su izlozene u kronološkome slijedu od 5. Fundus Gliptoteke odre- duje grupacije povijesnih zbirki: Zbirka kopija an- tickoga kiparstva, Zbirka kopija hrvatskih spome- nika od 9. Upravitelji su Gliptoteke bili: Zdenko Šenoa 1952. Grafcki kabinet osnovan je 1916. Dotada je skupljeno mnogo grafckih listova, a u Kabinet su bile smje- štene na cuvanje Grafcka zbirka Sveucilišne knjiz- nice i Valvasorova zbirka obje su zbirke kasnije vracene vlasnicima. Prva je upraviteljica bila Stella Ubel 1951. Majstorske radionice koje su dotada dje- lovale kao samostalne organizacijske jedinice bile su 1975. Maj- storske radionice predala Umjetnickoj akade- miji u Zagrebu, dok je pod upravom Akademije ostala samo Majstorska radionica za arhitekturu. Restauratorski zavod osnovan je 1948. Restauratorski se zavod osamostalio 1974. Osim svega navedenoga gotovo su svi Akade- mijini zavodi proširili podrucja svoga djelovanja, pa su znanstvenoistrazivackomu radu prikljucili i rad na umjetnickome polju, što se vidi i u promije- njenomu naslovu pojedinih zavoda izvan Zagreba. Djelovala su tako u pocetku znanstvena vijeca za naItu, za pomorstvo, za promet, za zaštitu prirode, za daljinska istrazivanja i Iotointerpretaci- ju te za turizam. Znanstvena vijeca iniciraju istrazivanja na svojim podrucjima, okupljaju istrazivace na spe- cifcnim istrazivackim projektima, organiziraju sa- vjetovanja i predavanja uz intenzivnu izdavacku djelatnost. Neka od njih okupljaju veoma velik broj clanova Znanstveno vijece za naItu primjerice ima više od 400 clanova. Uspješan rad znanstvenih vijeca bio je omogucen vrlo uskom suradnjom s gospodarskim organizacijama koje su bile zainte- resirane za istrazivanja s podrucja djelatnosti vijeca te su moralno i materijalno pomagale djelatnost vijeca. Osim toga, postojali su istrazivacki centri koji su okupljali znanstvenike i strucnjake odredenih znanstvenih podrucja bez obzira na njihovo stalno radno mjesto, kao Centar za kemiju organskih prirod- nih spojeva, Internacionalni komitet za istrazivanje boksita, glinice i aluminija ICSOBA , Jugoslavenski centar za kristalografju i Centar za teorijsku fziku. Na njihovu se celu nalazi tajnik Akademije ta je Iunkcija uvedena 1948. Tajnici su Akademije bili: Otokar Lahman 1948. Poslove pomocnika tajnika za opce, admini- strativno-upravne, pravne i personalne poslove do 2000. U okviru Strucnih sluzbi Akademije djeluju Knjiznica i Arhiv. Publikacije su se razmjenjivale s 249 institucija iz 23 zemlje, od toga sa 67 institucija u zemlji i 182 institucije u inozemstvu. Publi- kacije Akademije razmjenjuju se sa 712 institucija iz 46 zemalja 226 institucija u zemlji i 486 u ino- zemstvu. Upravljanje Knjiznicom predano je tada u djelokrug proIesionalnih knjiznicara. Tako je od 1947. Knjiznicom upravljao Josip Bada- lic, od 1955. Matko Rojnic istodobno ravnatelj Sveucilišne knjiznice , od 1974. Aleksandar Stipcevic, a od 1984. U Arhivu se cuvaju isprave iz razdoblja 11. U Orijentalnoj zbirci postoje arapski rukopisi iz vremena 13. Osim toga, u okviru Akademije ili pojedinih razreda djelovao je niz odbora, kao što su: Odbor za narodni zivot i obicaje, Terminološki odbor, Od- bor za tumore, Odbor za traumu, Odbor za kronicne bolesti, Odbor za krš i dr. U Akademiji se radilo na nizu projekata, i to u okviru tzv. Medu tim se projektima mogu spomenuti npr. Baglivija, Magmatske stijene u Hrvatskoj, Istraíivanje imunoloske tera- pije raka, Istraíivanje eradikcije nekih :ara:nih bolesti, Rast i diferencijacija :ametaka glodavaca, Epistemioloska istraíivanja i drugo. Jedan je od oblika znanstvenog djelovanja bila i organizacija znanstvenih skupova. Akademija je organizirala oko 130 znanstvenih skupova, simpo- zija i savjetovanja, pretezito kao jedini organizator, a rjede uz suradnju drugih znanstvenih organizaci- ja. Organizirani su znanstveni skupovi o znameni- tim licnostima, o našim krajevima i gradovima i o mnogim drugim problemima i temama. Povratak nacionalnom imenu Sve do novoga Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, koji je stupio na snagu 24. Našavši se pred velikosrpskom agresijom na Republiku Hrvatsku, Predsjedništvo je Akademije 18. I u I:javi Predsjedništva Akademije od 9. Na sjed- nici od 5. Predsjedništvo se suglasilo s prijedlogom Uprave da se upute dva apela: jedan hrvatskoj i svjetskoj znanstvenoj i kulturnoj javno- sti svim akademijama u svijetu s kojima suraduje naša Akademija , drugi svim jugoslavenskim aka- demijama. Kao što je receno, 24. Zakonom se o Akademiji utvrduje da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti najviša znanstvena i umjet- nicka ustanova u Republici Hrvatskoj. ¨ Clanovi Akademije mogu biti redoviti, pocasni i dopisni te clanovi suradnici. Redovitih clanova moze biti do 160. Clanstvo je u Akademiji dozivot- no. Skupština, koju cine svi redoviti clanovi, naj- više je tijelo Akademije. Predsjedništvo je izvršno tijelo Skupštine i cine ga predsjednik, dva potpred- sjednika, glavni tajnik Akademije, tajnici razreda i odredeni broj redovitih clanova koje bira Skupština u skladu sa Statutom Akademije. Mandat clanova Predsjedništva traje tri godine i moze se jedanput ponoviti u istoj Iunkciji. Prva skupština Akademije pod novim imenom odrzana je 24. U skladu s novim Zako- nom, na skupštinskom su zasjedanju donesena tri prijedloga: o novome Statutu, novome Pravilniku za izbor clanova Akademije i novom Pravilniku za izbor clanova Predsjedništva Akademije. Sva su tri prijedloga izglasana. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Hrvatski je sabor donio 17. Sta- tut je potvrden odlukom Sabora Republike Hrvat- ske od 20. Uskladujuci pravne dokumente, Akademija je istodobno djelovala u svoj punini, koliko su ratne prilike dopuštale. Dizala je i nadalje svoj glas pro- tiv rata koji je bio nametnut Hrvatskoj. U skladu s tim opredjeljenjem Predsjedništvo je Akademije 12. Prva izborna skupština za clanove Predsjedniš- tva Hrvatske akademije po novome Zakonu odrzana je 21. Na toj je skupštini izabran Ivan Supek za predsjednika Akademije, Ivo Padovan i Vlatko Pavletic za potpredsjednike, Milan Moguš za glavnoga tajnika, a Ljubo Boban, Natko Devcic, Andrija Kaštelan, Vladimir Matkovic i Andre Mo- horovicic za clanove Predsjedništva. Potvrden je ta- koder izbor ovih razrednih tajnika redom razredâ : Eugen Pusic, Vinko Škaric, Vladimir Majer, Slavko Cvetnic, Bozidar Finka, Slavko Mihalic, Miroslav Begovic i Ivan Supicic. Ti su se brojevi promijenili kad je 26. Buduci da je tijekom razdoblja 1991. Akademija je u ratnim prilikama, a posebno u poslijeratnom razdoblju, nastavila s radom na znan- stvenom i umjetnickom polju u Zagrebu i izvan njega u svim svojim znanstvenim jedinicama. U Zagrebu se radilo u ovim znanstvenim ustanovama: u Zavodu za povijesne i društvene znanosti s cetiri odsjeka, i to: za povijesne znanosti, za arheologiju, za etnologiju i za ekonomska istrazivanja. Svaki odsjek ima svoga upravitelja, a voditelj Zavoda jest Miroslav Kurelac. Nastavljen je i rad u Jadranskom zavodu voditelj Vladimir Ĉuro Degan , u Zavodu za povijest i flozofju znanosti s tri odsjeka, i to: za povijest prirodnih i matematickih znanosti, za povijest medicinskih znanosti i za flozofju zna- nosti voditelj Zarko Dadic , u Zavodu za orni- tologiju voditelj Zvonimir Devide , u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara voditelj Milan Herak , u Zavodu za povijest hrvatske knjizevno- sti, kazališta i glazbe s tri odsjeka, i to: za povi- jest hrvatske knjizevnosti, za povijest hrvatskoga kazališta i za povijest hrvatske glazbe voditelj Slobodan Novak , u Zavodu za lingvisticka istra- zivanja voditelj RudolI Filipovic. Izvan Zagreba nastavilo se raditi u ovim znanstvenim jedinicama: u Zavodu za povijesne znanosti u Dubrovniku vo- ditelj Vladimir Stipetic , u Zavodu za povijesne znanosti u Zadru voditelj Mate Suic , u Zavodu za povijesne i društvene znanosti u Rijeci voditelj do 1996. Dragovan Šepic, od 1996. Milan Moguš , u Zavodu za znanstveni i umjetnicki rad u Osijeku voditelj do 1996. Milan Maceljski, od 1996. Dragan Dekaris , u Zavodu za znanstveni i umjetnicki rad u Splitu voditelj do 1993. Vladimir Ibler, od 1993. Davorin RudolI, od 1999. Ivo Pe- trinovic , u Zavodu za znanstveni rad u Varazdinu voditelj Andre Mohorovicic , u Centru za znan- stveni rad u Vinkovcima voditelj Dušan Klepac , u Arboretumu Trsteno voditelj Mirko Vidakovic. Osim toga znanstvenoistrazivacki rad odvijao se u mnogim drugim jedinicama, kao što su pojedini kabineti, odbori i centri, unatoc cinjenici da su u ratnim razaranjima stradali neki objekti: spaljen je dio Arboretuma u pozaru 2. U Glip- toteci, Kabinetu grafke i Strossmayerovoj galeriji starih majstora izlozbena je djelatnost morala biti izrazito smanjena jer su izlošci zbog ratnih uvjeta bili pohranjeni na sigurnija i zašticenija mjesta. Isto je tako, s obzirom na to da je ukinut Sa- vjet akademija SFRJ, Hrvatska akademija na novim osnovama uspostavila i proširila medunarodnu su- radnju. Kao i u drugim prigodama, kada su hrvatski nacionalni interesi bili dovedeni u pitanje, Hrvatska akademija pokrenula je ratne 1992. Prvi izvještaj toga projekta, u kojemu su sudjelovali svojim prilozima svi razredi, Akademija je objavila 1992. U sklopu spomenutoga projekta neki su razredi nastavili obradivati pojedine teme. Akademija je donijela dvije nove odluke: 1 o proglašenju 29. Strossmayera o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i 2 o osnutku i dodjeli Na- grade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na osnovi tih odluka dodijeljene su prve nagrade Hrvatske akademije 29. Zbog nesmiljene agresije na Republiku Hrvatsku Akademija je i nadalje upuci- vala svoje apele akademijama znanosti, svjetskim znanstvenim i politickim institucijama i organiza- cijama npr. Akademija je imala tri pocasna clana kardinal Franjo Kuharic te nobelovci Vladi- mir Prelog i Linus Pauling , 149 redovitih clanova, 131 dopisnog clana i 105 clanova suradnika. Iste su godine Akademijinu Upravu i Predsjedništvo cinili ovi clanovi: predsjednik Ivan Supek, potpredsjed- nici Ivo Padovan i Vlatko Pavletic, glavni tajnik Milan Moguš, clanovi Predsjedništva Natko Dev- cic, Sergej Forenbacher, Andrija Kaštelan, Andre Mohorovicic i Eugen Pusic, razredni tajnici: Alica Wertheimer-Baletic, Smiljko Ašperger, Vladimir Majer, Slavko Cvetnic, Bozidar Finka, Slavko Mi- halic, Miroslav Begovic i Ivan Supicic. Izdavacka djelatnost nije stagnirala. Akade- mija je i nadalje nalazila snage i sredstava da tiska bar jedan naslov tjedno. Štoviše, u godini 1994. U novoj dvorani odrzana je istoga dana svecana sjednica Akademije prigodom obiljezavanja 900. Zlatnombulomproglasio je naselje Gra- dec — civitas Montis Grecensis iuxta Zagrabiam — slobodnim kraljevskim gradom. Na skupštini Akademije 28. Taj se prijedlog temeljio na cinjenici da je u Hrvatskoj velik broj vrsnih znanstvenika iz podrucja tehnickih znanosti te da se nekoliko takvih znanstvenika vec nalazi u okviru Akademije kao clanovi Razreda za matematicke, fzicke, ke- mijske i tehnicke znanosti. Taj prijedlog ostvaren je naknadno. Iako se medunarodna suradnja tada odvijala u skromnim okvirima, ipak su pozitivni koraci bili vidljivi: sklopljena su cetiri sporazuma o znanstve- noj suradnji s nekoliko akademija, a potpisan je i dodatni ugovor s Roval Societv. Lagani je uspon bio vidljiv i u razmjeni strucnjaka s drugim akade- mijama. I naša se Akademija pridruzila cestitkama drzavnomu vrhu. Rad se u Akademiji poceo odvijati u pobolj- šanim uvjetima. Tako su u organizaciji, suorgani- zaciji ili pod pokroviteljstvom Akademije odrzani još u ratnim prilikama mnogi skupovi, kao npr. Posebice bismo mogli istaknuti znanstvene skupove o demograIskim kretanjima u drugoj polovici 20. Znanstvena se djelatnost u Akademiji odvijala i u okviru pojedinacnih projekata ciji su nositelji bili i sada su clanovi Akademije, a fnanciralo ih je Ministarstvo znanosti i tehnologije Republi- ke Hrvatske. Kao glavni istrazivaci akademici su zajedno sa svojim suradnicima nastavili s radom ili zapoceli rad na novim projektima iz povijesti Dubrovnika i Dubrovacke Republike, pravnih znanosti, jezikoslovlja posebice dijalektologije i leksikografje , hrvatske knjizevnosti, medicine, hrvatske medicinske baštine, povijesti prirodnih i matematickih znanosti, hrvatskoga gospodarstva, slikarstva i kiparstva u Hrvatskoj, problema u tu- rizmu, naseljavanja stanovništva, konstruktivnoga projektiranja u gradevinarstvu, paleolitika i me- zolitika, gospodarskoga povezivanja Podunavlja s Jadranom, hrvatske glazbene historiografje, ornito- loške valorizacije biotipa Hrvatske, ekologije i za- štite ugrozene nacionalne ornitoIaune, flozoIskoga aspekta znanosti, istrazivanja povijesti hrvatskoga naroda 1818. Proširio se i broj znanstvenih vijeca. Prestankom rata izlozbena je djelatnost ulazila u normalnu kolotecinu. Buduci da je Strossmayero- va galerija starih majstora bila prvi put otvorena za javnost 9. Sabor je potvrdio Statut Akade- mije koji je predvidio odredene promjene: ukida se Uprava Akademije i umjesto toga osniva Koordina- cijski odbor koji cine predsjednik Akademije, oba potpredsjednika, glavni tajnik i tajnik Akademije. Statutarno je riješen i problem osnivanja novoga 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 30 Razreda za tehnicke znanosti te otada Akademija ima devet razreda, i to: Razred za društvene znanosti Razred za matematicke, fzicke i kemijske znanosti Razred za prirodne znanosti Razred za medicinske znanosti Razred za flološke znanosti Razred za knjizevnost Razred za likovne umjetnosti Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju Razred za tehnicke znanosti. U Razred za tehnicke znanosti ušlo je, prema posebnoj odluci Predsjedništva od 4. Obnašatelj duzno- sti buducega razreda bio je Dragutin Fleš, koji je kasnije na skupštinskom zasjedanju potvrden za razrednoga tajnika. Na skupštinskom zasjedanju 12. Time je prestao biti na snazi dotadašnji Akademijin Statut i i oba spomenuta pravilnika. Smanjenje broja clanova Akademije nije bilo uvjetovano smr- cu nekolicine njezinih clanova nego i zakonskom odredbom kojom se odredivao izborni limit od samo cetiri nova redovita clana svake druge godi- ne. Zauzimanjem Predsjedništva i razumijevanjem Sabora taj je limit ukinut uz osnazenje odredbe da Akademija moze imati do 160 redovitih clanova. Spomenute ce se preinake u Zakonu odraziti na sljedecoj izbornoj skupštini koja je odrzana 30. Od 17 takvih jedinica u Zagrebu djeluje osam za društvene znanosti, za jezikoslovna istrazivanja, za pomorstvo, za povijest i flozofju znanosti, za prirodne znanosti, za povijest hrvatske knjizevno- sti, kazališta i glazbe, za arhitekturu i urbanizam. Ostalih devet jedinica ima svoja sjedišta u Dubrov- niku, Splitu, Zadru, Rijeci, Varazdinu, Osijeku, Vinkovcima i Trstenom u Dubrovackom primorju. Izlozbena djelatnost i druge djelatnosti mu- zejsko-galerijskih jedinica ušle su u normalnu mirnodopsku kolotecinu. Medutim, stalni postav Strossmayerove galerije starih majstora, tj. Gale- rija je po treci put otvorena 2000. Danas je Galerija organizirana tako da svojom znanstvenom i edukacijskom komponentom te svojim postavom i aktivnošcu postaje veoma reprezentativnom ga- lerijom, a svojom zbirkom slika starih majstora zasigurno najvrjednijom u Republici Hrvatskoj. Voditelj je Galerije Josip Vaništa, a upravitelj Ĉuro Vandura. Provodeci zakonsku odluku da clanovima Predsjedništva Akademije moze biti produzen mandat samo jedanput, na izbornoj je skupštini, odrzanoj 16. Za predsjednika Akademije izabran je Ivo Padovan, za potpredsjednike Milan Moguš i Miroslav Begovic, za glavnoga tajnika Andrija Kaštelan, a za clanove Predsjedništva Josip Bozicevic, Koraljka Kos, Sibe Mardešic, Slavko Mihalic, Eugen Pusic. Za tajnike razreda potvrde- ni su Alica Wertheimer-Baletic, Smiljko Ašperger, Milan Meštrov, Dragan Dekaris, Josip Voncina, Dubravko Jelcic, Andre Mohorovicic, Jerko Bezic i Dragutin Fleš. U organizaciji ili suorganizaciji Akademije odrzano je 20 znanstvenih skupova, tri svecane sjednice, 18 predavanja i 17 izlozbi. Proširena je medunarodna suradnja s drugim akademijama, pa su se dotadašnjim sporazumima s akademijama u Austriji, Sloveniji, Bosni i Her- cegovini, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Slovackoj i 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 31 Velikoj Britaniji prikljucile Bugarska i Madarska akademija. Postoji nacelna teznja da se ugovori su- radnja s još nekoliko akademija znanosti u Europi i izvan Europe. Naime, objavljena je 1. Glavni je urednik edicije Ivan Supicic, koji je ujedno i urednik prve knjige. Prva je knjiga sve- cano predstavljena 13. Tresors de la Croatie ancienne i Croatia in the Earlv Middle Ages. Obje knjige na stranim jezicima bile su izlozene u Vatikanu na izlozbi Hrvatska krscanstvo, kultura, umjetnost i na medunarodnom FrankIurtskom sajmu knjiga, a predstavljene u Rimu. Glavni je urednik Ivan Supicic, a urednik druge knjige Eduard Hercigonja. Kao posebna muzejska Akademijina jedinica djeluje i Hrvatski muzej arhitekture. Prijedlog o njegovu osnivanju potekao je od Razreda za likov- nu umjetnost vec koncem 1991. Akademijini clanovi arhitekti i urbanisti razvili su intenzivnu djelatnost na znanstvenoj obradi i izloz- benoj prezentaciji arhitektonskoga stvaralaštva. U tom ce vije- cu, kao i u ostalima, djelovati ne samo Akademijini clanovi nego i brojni znanstvenici i strucnjaci izvan Akademije. Buduci da je 2000. Na toj su skupštini ponov- no izabrani: za predsjednika Ivo Padovan, za pot- predsjednike Milan Moguš i Miroslav Begovic, a za glavnoga tajnika Andrija Kaštelan. Za clanove Predsjedništva izabrani su Smiljko Ašperger, Josip Bozicevic, Koraljka Kos, Slavko Mihalic i Alica Wertheimer-Baletic. Potvrden je takoder izbor za tajnike razreda, i to: Dušan Bilandzic, Sibe Marde- šic, Milan Meštrov, Dragan Dekaris, Josip Voncina, Antun Dubravko Jelcic, Andre Mohorovicic, Jerko Bezic i Dragutin Fleš. U ovom razdoblju poslove tajnika Akademije i clana Akademijine Uprave obavljao je Slobodan Kaštela. Iz izvještaja predsjednika Akademije Ive Padovana, što ga je za proteklo trogodišnje razdo- blje 1998. Vec je naznaceno da je Akademija od samoga pocetka imala svoju Knjiznicu i Arhiv. Od sredine osamdese- tih godina 20. Razvojem inIormacijske i komunikacijske tehnolo- gije Knjiznica je pocela postupno preuzimati zada- ce Akademijina inIormacijskoga središta. Knjiznicom je upravljala Ljerka Filakovic, a od 1996. Poput Knjiznice, i Arhiv Akademije, kako je receno, poceo je djelovati zajedno s osnutkom Akademije. I zadnjih je deset godina 20. Arhiv uspješno djelovao pod strucnim vodstvom Petra Strcica. Kabinet grafke danas ima oko 15. Upraviteljica je Slavica Markovic od 1991. Današnji Iundus Gliptoteke ima oko 13. Upravite- ljica je Ariana Kralj, a voditelj Ivan Kozaric. Ovoga puta stradao je od pozara koji je toga ljeta harao juznohrvatskim priobaljem. Na srecu, nije izgorio njegov najstariji barokni dio, a sacuvan je i ljetnikovac Arboretu- ma. Akademija je odmah poduzela prijeko potrebne korake za njegovu obnovu. U tom joj je nastojanju pomogla novinska kuca Jjesnik popularizirajuci akciju za svekolikom potporom Arboretumu, cemu se pridruzilo nekoliko donatora. Predsjedništvo je donijelo odluku o posebnomu povjerenstvu koje ce postupno sanirati postojece stanje i poduzeti sve akcije da se Arboretum što prije obnovi. Radovi na obnovi procelja Akademijine pala- ce intenzivirani su 1999. Uslijed rata i nedostatka sredstava za ugradnju novih kamenih blokova radovi su na vanjskom dijelu palace zapoceli u proljece 1998. Obnova je palace pre- ma planu dovršena 2000. Time je bila ostvarena zelja da se i na taj nacin izrazi zahvalnost utemeljitelju naše Akademije Josipu Jurju Strossmayeru, jer je citava 2000. U skladu s tim organizirala je Akademija u Zagrebu 27. Na tim su sjednicama odrzali svoje govore predsjednik Akademije Ivo Padovan i biskup dakovacki i sri- jemski mons. Marin Srakic, a posebno je preda- vanje odrzao clan naše Akademije Franjo Šanjek pod naslovom Strossmaverov europei:am. Procitan je takoder znameniti govor biskupa Josipa Jurja Strossmayera o Akademiji i Sveucilištu odrzan u Hrvatskome saboru 29. U sluzbi znanosti i napretka hrvatskog društva Na pocetku 21. Akademija budno prati zbivanja i stanje u hrvatskom društvu obradujuci aktualne društvene pojave, o cemu svjedoce njezine brojne i korisne publikacije. Analize i pojedinacna iskustva doveli su do potrebe da se stanju u društvu 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 33 pristupi na široj osnovi, a ne samo obradom pojedi- nih aktualnih tema kao dijelova mozaika ukupnosti otvorenih aktualnih pitanja hrvatskoga društva. S obzirom na društvene znanosti pojedini clanovi svjesni su potrebe da Akademija pokloni posebnu pozornost analizi stanja u društvu, ciljevima koje ono treba postici i nacinu kako da se to ostvari. Na to su ponukani i cinjenicom da je hrvatsko društvo u teškoj krizi, koja se ocituje u svim njegovim di- jelovima i na svim podrucjima društvenog zivota. U duhu Zakona o Hrvatskoj akademiji zna- nosti i umjetnosti, koju je Hrvatski sabor izglasao 24. Akademija je imala jednog pocasnog clana dr. Franjo Kuharic, kardinal i nadbiskup zagrebacki , 151 redovitog clana, 140 dopisnih clanova i 85 clanova suradnika, dok su 2009. Izbori Akademijina casništva: Na izbornoj skupštini casništva Akademije odr- zanoj 27. Na izbornoj skupštini odrzanoj 23. Na izbornoj skupštini odrzanoj 11. U ovom razdoblju poslove tajnika Akademije i clana Akademijine Uprave obavljao je Slobodan Kaštela. Izbori novih clanova: Na izbornoj skupštini Akademije, odrzanoj 16. Reizbor suradnika prošli su Ibrahim Aganovic, Stanko Popovic, Zlatko Pepe- onik, Biserka Nagy, Eduard Prelogovic, Mercedes Wrischer, Cedomir Lucu, Zijad Durakovic, Zeljko Reiner, Andrija Mutnjakovic, Radovan Ivancevic, Nikša Gligo i Frano Parac. Svecano proglašenje novih akademika odrzano je 7. Na izbornoj skupštini Akademije 20. Novoizabrani clanovi suradnici su: Davor Kra- pac, Mladen Zinic, Dunja Brozovic Roncevic, Josip Lisac, Višnja Stahuljak Chytil, Radoslav Tomic i Tomislav Filetin, a clanovi suradnici u reizboru: Dragomir Vojnic, Ivan Erceg, Miroslav Kurelac, Pavle Papic, Elsa Reiner, Zoltan Racz, Biserka Belicza, Milivoj Sironic, Stjepko Tezak, Tomislav Sabljak, Ennio Stipcevic i Vedran Zanic. Na izbornoj skupštini odrzanoj 18. Novi clanovi suradnici na istoj su skupštini postali: Dragutin Feletar, Slobodan Kaštela, Ni- kola Kallay, Mirko Primc, Marijan Herak, Nikola Ljubešic, Damir Vilicic, Igor Vlahovic, Igor Anic, Vladimir Bermanec, Iva Dekaris, Zeljko Sutlic, Vjekoslav Jerolimov, Ranko Matasovic, Mladen Machiedo, Mladen Obad-Šcitaroci, Zeljka Corak, Zvonko Makovic, Zlatan Vrkljan i Marko Ruzdjak, Na izbornoj skupštini odrzanoj 29. Na istoj skupštini izabrani su dopisni clanovi: Vatro- slav Vicko Grubišic Njemacka , Georg Holzer Austrija , Tomislav Neralic Hrvatska , Gherar- do Ortalli Italija , Norman Sartorius Švicarska , Joseph Schlessinger SAD , Maurice Tucker VB i Irena Vrkljan Njemacka. Novi su clanovi suradnici: Arsen Bacic, Silvia Tomic, Miloš Judaš, Marko Tadic, Goran Filipi, Mira Menac-Mihalic, Jakša Fiamengo, Nikola Ba- šic, Nenad Fabijanic, Eva Sedak, Ignac Lovrek i Jurica Soric, dok su suradnicki reizbor prošli: Ivo Grabovac, Bozidar Jelcic, Marin Zaninovic, La- dislav Palinkaš, Theodor Dürrigl, Mladen Štulho- Ier, Josip Madic, Jelena Aurer-Kozelj, Josip Brnic, Ante Mihanovic i Antun Szavits-Nossan. Na izbornoj skupštini 20. Izabrani su i novi clanovi suradnici: Zeljko Tomicic, Marina Cindric, Svetozar Music, Milan Mihaljevic, Mario Grcevic, Boris Senker, Zoran Kravar i Zoran Juranic, dok su reizabrani Nenad Vekaric i Stjepan Tomaš. Svecano proglašenje no- vih clanova Akademije odrzano je 17. U organizaciji, suorganizaciji ili pod pokro- viteljstvom Akademije u razdoblju 2001. U isto vrijeme Akademiju je posjetilo 40-ak stranih delegacija. Medunarodna suradnja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti odvija se na dvije razine. Jedna je bilateralna suradnja, vezana za skloplje- ne sporazume s drugim akademijama, a druga je multilateralna suradnja, vezana za sudjelovanje i angazman predstavnika Hrvatske akademije zna- nosti i umjetnosti u medunarodnim znanstvenim organizacijama. Hrvatska akademija ukupno je potpisala 24 sporazuma i dva pisma namjere s akademijama znanosti i umjetnosti u Europi i svijetu. U istom razdoblju potpisano je i nekoliko protokola, koji cine sastavni dio sporazuma, i to s: Bugarskom akademijom znanosti, Britanskom akademijom, Ruskom akademijom znanosti, Ma- darskom akademijom znanosti, Poljskom akademi- jom znanosti, Kineskom akademijom inzenjerstva, Makedonskom akademijom znanosti i umjetnosti, Akademijom znanosti i umjetnosti Bosne i Herce- govine, Austrijskom akademijom znanosti, Ukrajin- skom nacionalnom akademijom znanosti i Rumunj- skom akademijom znanosti. S nekim akademijama popisano je nekoliko protokola s obzirom na to da se uglavnom potpisuju na tri godine. Buduci da je razmjena znanstvenika glavna osnova meduakademijske suradnje, vazno je spo- menuti da se u okviru gore spomenutih sporazuma i protokola u desetogodišnjem razdoblju realizira- lo 297 studijskih boravaka u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te u znanstvenim i umjetnic- kim institucijama Republike Hrvatske. Isto tako u okviru meduakademijske razmjene realizirano je 268 studijskih boravaka hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. U tom kontekstu vazno je istaknuti da se najintenzivnija suradnja odvijala s Madarskom akademijom znanosti, Bugarskom akademijom znanosti i Poljskom akademijom znanosti. Što se tice multilateralne suradnje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u razdoblju 2001. To se u prvom redu odnosi na aktivnosti u Europskoj znan- stvenoj zakladi European Science Foundation, Hr- vatska akademija clan je od 2003. Hrvatska akademija znanosti i um- jetnosti koordinator je za Republiku Hrvatsku eu- ropskog programa HERA Humanities in the Eu- ropean Research Area — humanisticke znanosti u Europskom istrazivackom prostoru. Predstavnici Hrvatske akademije sudjelo- vali su na brojnim sastancima, konIerencijama i radioni cama koje su organizirale gore navedene organizacije, ali i na mnogim drugim. Vazan dio medunarodne suradnje odnosi se i na posjete stranih znanstvenika i politickih ugled- nika. Od brojnih posjeta potrebno je posebno spo- menuti sljedece: potpredsjednika Poljske akademi- je znanosti proIesora Wlodzimierza Ostrowskog 2002. Mohammada Khatamija i predsjedni- ka Akademije znanosti Islamske Republike Irana proIesora Reze Davarija Ardakanija 2005. Janeza Potocni- ka 2005. Herschbacha Sveucilište Harvard i proIesora Klausa von Klitzinga Max-Planck 1 5 0 H A Z U — P o v i j e s n i p r e g l e d — 36 Institut ï 2006. Giovannija Lajo- le 2006. Tooma sa Hendrika Ilvesa 2009. Neki od njih odrzali su u prostorima Hrvatske akademije zapazena predavanja. Osim individualnih posjeta uglednih gostiju, vazno je spomenuti okrugli stol Energetska sigurnost i jugoistok Europe u organizaciji Hrvatske akademi- je znanosti i umjetnosti i Parlamentarne skupštine NATO-a 2009. Strossmayera, Franje Rackoga, Ferde Šišica, Ivana Kukuljevica, Tadije Smiciklasa i dr. Središnju zbirku, ciji najstariji dio datira od 11. Glagoljska zbirka Arhiva s 445 kodeksa, od cega 157 Iragmenata, te više od 700 isprava najve- ca je zbirka navedene rukopisne baštine u svijetu. Grada datira iz razdoblja 12. Slobodana Mavara, unu- ka poznatog znalca glagoljice i skupljaca glagolj- ske baštine Franje Mavara: originalnom glagolj- skim slovima pisanom oporukom iz Dubašnice i glagoljskim prijepisom notarske iprave iz protokola krckog notara Ivana Sormilica obje s kraja 18. Dovršen je inventarni opis glagoljskih isprava, a pri kraju je i izrada cjelovitog kataloga Acta croatica. Akademijin utemeljitelj biskup Josip Juraj Strossmayer u svom se radu i nastojanju na jedin- stvu crkava uvelike oslanjao na djelo i ideje svete brace Konstantina-Cirila i Metoda, cije se djelo u Hrvatskoj ukorijenilo, razvijalo, njegovalo i ca- stilo. Osnovu njihova djela cini glagoljsko pismo i slavensko bogosluzje. Strossmayer je pomogao izdanje Assemanijeva evandelja, staroslavenskoga glagoljskoga spomenika 10. Strossmayer je dao pozamašan iznos pet tisuca Iorinti da se za Akademiju otkupi knjiznica Ivana Kukuljevica Sakcinskoga, s kojom je Akademija dobila 65 što vecih što manjih glagoljskih rukopisa i 86 glagoljskih Iragmenata. Za Akademiju je ot- kupio Mihanovicevu zbirku od cetrdeset rukopisa, uglavnom cirilskih, ali i jedan znameniti glagoljski Iragment Aposto